Hoće li Njemačka ukinuti najmanje kovanice?

Neke ljubavi imaju svoje granice. A njemačka ljubav prema gotovini mogla bi biti stavljena na kušnju upravo kroz kovanice od jednog i dva centa. Ideja o njihovom ukidanju već dugo postoji, a sve je popularnija. Nedavno je dobila i podršku s visokih razina, uključujući grupu povezanu s Bundesbankom, njemačkom središnjom bankom.

Zašto se želi ukinuti sitni novac?

Staklenke pune kovanica jedan su od problema. Središnje banke se već dugo žale da i dalje moraju kovati kovanice niskih apoena koje se ne vraćaju u optjecaj jer ih ljudi uzmu kao kusur, ali ih ne koriste. One se izgube ili gomilaju kod kuće. U suštini, one izlaze iz opticaja.

Kao posljedica toga, Europska unija stalno mora kovati nove količine kovanica. Prema Europskoj središnjoj banci (ECB), trenutačno je u opticaju 40,1 milijarda kovanica od jednog centa i oko 31,4 milijarde kovanica od dva centa.
Novi poticaj u Njemačkoj za ukidanje sitnog novca došao je od Nacionalnog foruma za gotovinu — grupe koju podržava njemačka Bundesbanka i koja se fokusira na očuvanje dostupnosti i prihvaćenosti gotovine kao univerzalnog sredstva plaćanja.

Kad su u pitanju kovanice od jednog i dva centa, forum je zaključio da one nisu potrebne. Uz zahtjev za precizno vraćanje kusura, istaknuti su i drugi faktori poput smanjenja troškova, učinkovitosti te čak i manji utjecaj na okoliš zbog izbjegavanja kovanja i transporta tih kovanica, piše DW.

Grupa poziva Ministarstvo financija da "se založi za i ubrza uvođenje obvezujućeg zakona o zaokruživanju u Njemačkoj“, navodi se u priopćenju.

Kako izgleda pravilo zaokruživanja pri plaćanju gotovinom?

"Glavni argument za zadržavanje kovanica male vrijednosti je 'računovodstvena savršenost'“, kaže Jess Sie Kraft iz Američkog numizmatičkog društva.

"Većina zemalja koristi decimalni sustav do jedne stotinke osnovne jedinice, pa ima smisla imati kovanice koje omogućuju točno računanje“, kaže Kraft za DW.

No, njemački forum ne predlaže potpuno ukidanje koncepta malih apoena, već samo uklanjanje fizičkih kovanica pri gotovinskom plaćanju.

Primjerice, cijena od 9,99 eura mogla bi se i dalje platiti elektronički u tom iznosu, ali ako se plaća gotovinom, primijenilo bi se pravilo zaokruživanja.

Bez kovanica od jednog i dva centa, ukupni iznos bi se zaokružio na najbližih pet centi — npr. 9,99 eura bi postalo 10,00 eura. Pojedinačne cijene se ne bi zaokruživale, već samo ukupni iznos na računu.

Neke zemlje već su ukinule sitni novac

Glavni argument: ekonomska neisplativost. "Ništa ne košta jedan ili dva centa“, podsjeća Kraft.

Ako se apoeni proizvode samo zbog preciznosti, a ne koriste se samostalno, sustav treba prilagoditi — ne u potpunosti, već tako da svi novčići u opticaju budu korisni.

Zemlje poput Albanije, Alžira, Vijetnama, Zambije, Australije i Novog Zelanda već su ukinule svoje najmanje kovanice. SAD je prestao kovati pola centa još 1857. godine.

Kanada je ukinula svoj cent 2013. jer je proizvodnja koštala više od nominalne vrijednosti. Trump je koristio isti argument za ukidanje američkog penija.

Tko već sada "zaokružuje“ u Europi?

Švedska, Mađarska i Danska već koriste pravilo zaokruživanja. U eurozoni to čine Belgija, Estonija, Irska, Italija, Nizozemska i Slovačka.

Prema Eurobarometru iz prosinca 2024., nešto više od 60 % građana eurozone podupire ukidanje kovanica od jednog i dva centa i uvođenje obaveznog zaokruživanja.

Zagovornici smatraju da bi se time smanjili troškovi proizvodnje, obrade i distribucije. Kritičari pak tvrde da je to korak prema ukidanju gotovine ili izgovor za trgovce da podignu cijene.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.